8. studenoga 1948. u kafiću Notre-Dame u Parizu sastali su se Karel Appel, Constant, Corneille, Christian Dotremont, Asger Jorn i Joseph Noiret. Kasnije istog dana formiran je pokret CoBrA. Iako je trajalo samo četiri godine (1948-1951), još uvijek se smatra jednim od najutjecajnijih poslijeratnih umjetničkih pokreta.
Značenje imena pokreta
Asger Jorn bio je iz Kopenhagena, Joseph Noiret i Christian Dotremont došli su iz Bruxellesa, dok su Karen Appel, Constant i Corneille bili iz Amsterdama. Tako su odlučili svoj umjetnički kolektiv nazvati na temelju inicijala svojih matičnih gradova: Co (penhagen), Br (ussels) i A (msterdam). Kasnije se više umjetnika iz cijele Europe i SAD-a pridružilo CoBrA-u, što je rezultiralo promjenom imena 1949. godine, jer su ga osnivači promijenili u Internationale des Artistes Expérimentaux. Međutim, novo ime nikad nije nadvladalo kritičare ili ljubitelje umjetnosti pa su tako za umjetnički svijet ostali poznati kao pokret CoBrA.
Manifest
Nekoliko dana nakon njihovog sastanka u Café Notre-Dame, osnivači Pokreta CoBrA potpisali su manifest Christiana Dotremonda pod naslovom 'Lause était entendue' (Slučaj je riješen). Manifest, koji je nedugo zatim objavljen u časopisu Reflex, predstavio je umjetnički stil ovog novog europskog avangardnog pokreta. Osnivači CoBrA-e svojim su tekstom izrazili odbacivanje sterilnih umjetničkih oblika koji su dominirali na umjetničkoj sceni u prethodna dva desetljeća.
Naziv manifesta bio je igra prema naslovu prethodnog dokumenta koji je 1947. Godine otkinula skupina belgijskih i francuskih nadrealista s naslovom 'La case est entendue' (Slučaj je riješen). Asger Jorn i Christian Dotremont bili su članovi ove skupine, pa je naslov manifesta imao za njih dublje značenje, a to je bilo ukazati na kritike članova tradicionalnog nadrealizma članova CoBrA-e.
Asger Jorn, De Groene Baard, 1939. © Helena / Flickr
Umjetnički stil
Unatoč tome što su originalni članovi CoBrA-e bili etablirani umjetnici poznati prije stvaranja CoBrA pokreta, njihova potreba da se umjetnički preporode bio je razlog što su formirali ovaj umjetnički kolektiv. "Željeli smo započeti iznova, kao dijete", rekao je Karel Appel. Tako su stvorili nekonformistički umjetnički pokret koji su karakterizirali umjetnička djela intenzivnih boja i podebljanih oblika, koja su nadahnuta dječjim crtežima, umjetninama iz drevne Afrike i Azije, mitologijom i umjetničkim djelima osoba s invaliditetom. Vjerujući da su naturalizam i apstraktna umjetnost vrlo sterilni i konzervativni, umjetnici CoBrA nastojali su stvoriti djela koja nisu slijedila nikakvim pravilima ili normama. Stoga su naslikali slike s prikazom životinja, ljudi i izmišljenih figura na načine na koje se nitko umjetnik prije nije usudio. Za njih je postupak slikanja bio daleko važniji od konačnog rezultata, a kaže se da su odabrali stvaranje dječjih slika kako bi tu poruku komunicirali s publikom.
Politička uvjerenja
CoBrA je također bio politički pokret, a marksistička uvjerenja njegovih osnivača igrala su vitalnu ulogu u njihovim umjetničkim stilovima. Kao protivnici individualizma često su stvarali freske, publikacije, grafike i zajedničke projekte. Na primjer, 1949. godine, članovi CoBrA-a boravili su u kući jedan mjesec za danske studente arhitekture u Bregnerödu, a svi zajedno ukrasili su mjesto slikama, skulpturama i pjesmama.
Naravno, činjenica da su živjeli u poslijeratnom razdoblju s uništenim gradovima tijekom Drugog svjetskog rata učinila je njihovu potrebu za stvaranjem smislene umjetnosti još vitalnijom. Tako su nastojali nacrtati slike koje su izlagale umjetnikovo protivljenje dominantnim zapadnim ideologijama, a često je sadržaj tih slika bio inspiriran nasilnim događajima Drugog svjetskog rata.
Karel Appel, Vechtende Vogels, 1954. © Helena / Flickr
