Religija zabranjena u južnoameričkoj zemlji? Nezamislivo, zar ne? Pa, gotovo je i još uvijek mogao biti slučaj u nenaseljenoj naciji Boliviji, gdje je nedavno novi kazneni zakon donio neka prilično zabrinjavajuća ograničenja vjerskih sloboda.
Tekst o kojem se govori u članku 88. Kaznenog zakona odobrenom 15. prosinca kaže: "onaj tko regrutuje, prevozi, liši slobode ili ugošćuje ljude s ciljem da ih zaposli kako bi sudjelovali u oružanim sukobima ili vjerskim ili vjerskim organizacijama biti kažnjen sa 5 do 12 godina zatvora."
Iako se čini da to možda ima za cilj sprečavanje kultnih organizacija da otmu ili ispiraju mozak novim članovima, nejasnoća teksta znači da bi svakodnevni građani mogli biti zatvoreni za prosto izvršavanje svojih normalnih vjerskih aktivnosti.
Crkva San Fransisco u La Pazu © Robert Brockmann / Flicker
Na primjer, kako piše u tekstu, „regrutovanje“ ljudi za vjersko bogoslužje moglo bi biti jednako benigno kao propovijedanje na ulici ili organiziranje kršćanskog ljetnog kampa. Isto tako, "prijevoz" se može tumačiti kao pružanje nekome prijevoz do crkve.
U društvu duboko religioznom poput Bolivije, u kojem se oko 77% stanovništva identificira kao katolik, a 16% kao protestant, zasigurno nijedna vlada u svom pravom umu ne bi htjela započeti zatvoriti ljude zbog bogoslužja? A možda i ne. No, kako kritičari ističu, trenutni režim postaje sve autoritarniji i mogao bi upotrijebiti zakone poput ovih da uhvati protivnike na ćud.
Te zabrinutosti nisu u potpunosti neutemeljene. Dana 21. veljače 2016. predsjednik Evo Morales izgubio je referendum da bi odlučio hoće li se moći kandidirati za još jedan mandat. Unatoč rezultatu, u prosincu prošle godine poslao je naredbu ustavnom sudu da mu se omogući neodređeno vođenje, što mnogi smatraju zaštitnim znakom diktatora.
Predsjednik Evo Morales © AlejandroVN / Flickr
Novi kazneni zakonik uključivao je i druge članke koji su izazvali nemire u cijeloj zemlji, a najznačajniji se odnose na kontroverzne kazne za nesavjestan rad liječnika. Oštri uvjeti zatvora za "nepoštene" novinare također su se žestoko usprotivili, pri čemu su negativci tvrdili da su takvi propisi kršenje demokracije.
Tipični bolivijski prosvjed © Eneas De Troya / Flickr
Gnjev nad predloženim kaznenim zakonikom doveo je do konstantnog stanja prosvjeda u cijeloj državi kroz najbolji dio mjeseca, od kojih je najistaknutiji bio gašenje gotovo cijelog nacionalnog medicinskog sustava.
Izbacujući se pod pritiskom, Morales je na kraju ukinuo novi kazneni zakon 21. siječnja, navodeći na Twitteru: „Odlučili smo ukinuti Kodeks kaznenog sustava kako bismo izbjegli zabune i zavjere s desne strane, tako da ne može biti argumenata za destabiliziranje zemlje s dezinformacija i laži."
Do sada nije bilo naznaka da li će se novi ili izmijenjeni kazneni zakonik kasnije ponovno uvesti.
