Neke uzbudljive vijesti za Australiju izašle su na površinu ovaj tjedan. Zahvaljujući pokusu u stilu IVF ili „tretmanu plodnosti“, izgleda da bi Veliki Barijerski greben ipak mogao imati budućnost.
Znanstvenici vjeruju da su tijekom godina, povišene temperature mora uslijed klimatskih promjena dovele do problema s kojima se suočava Veliki barijerski greben.
Prostirući se na impresivnih 347.800 km², najvećem živom organizmu na svijetu svoju je budućnost prijetilo malo nade - do sada.
Uđite u profesora Petera Harrisona, morskog znanstvenika koji je razvio koncept iza najvećeg postupka IVF stila poznatog čovjeku.
Profesor Harrison razvio je postupak u stilu IVF koji je trebao pomoći Velikom barijerskom grebenu © Wise Hok Wai Lum / WikiCommons
Pa kako je zapravo stvoren ovaj postupak? Jednostavno, nevjerojatan tim znanstvenika skupljao je koraljna jajašca i spermu - pa je, uspoređujući postupak s IVF-om, s grebena na otoku Heron, sazrio ih u spremnicima i voilama. Korištenjem ove tehnike proizvedeno je preko milijun ličinki, a od studenog prošle godine preko 100 je preživjelo i uspješno se naselilo na grebenu.
U intervjuu za nedavni članak o svom radu, šef projekta, profesor Harrison sa Sveučilišta Southern Cross u Novom Južnom Walesu, rekao je: "Uspjeh ovog projekta na otoku Heron mogao bi povećati razmjere obnove koralja na Velikom barijerskom grebenu u budućnosti; ako možemo ubrzati rast i obnavljanje koralja i primijeniti to na drugim područjima grebena, nadamo se da ćemo vidjeti veća područja zdravog koralja koja mogu uživati u generacijama koje dolaze."
Ova nova otkrića predstavljaju veliko olakšanje ljubiteljima grebena širom svijeta. Učinak gubitka Velikog barijerskog grebena bio bi eksponentan za Australiju. Sam turizam u ovoj regiji godišnje donosi ogromnih 5, 2 milijarde dolara australijskoj ekonomiji.
Gubitak tu ne prestaje. Lako je zaboraviti koralj je zapravo živi organizam, što znači da ima sastavnu ulogu u ekosustavu. Jednom kad koralji umiru, grebeni ili hranilišta umiru i počnu erodirati. Morski život, uključujući milijune ostrige, školjki i ribe, oslanja se na koralj radi zaštite i stanovanja. Razmislite što bi značilo ako bi te kolonije vremenom nestale i utjecaj koji bi ovaj nestanak imao na daljnje ekosustave ili čak prehranu ljudi u zemljama širom svijeta. Konačno, uspostavljanje plana koji bi mogao spasiti Veliki barijerski greben značajan je za našu budućnost na više razina.
